Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

02.02.2011

02. februar/veljača - Međunarodni dan močvara i močvarnih staništa

2011. godine obilježava se 40 godina Ramsarske konvencije o vlažnim staništima, potpisane od strane osamnaest država članica UN-a, 2. februara 1971. godine u gradu Ramsaru, Iran. Zemlje potpisnice ove Konvencije svake godine obilježavaju ovaj datum kao Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa (World Wetlands Day). Cilj Konvencije je očuvanje močvarnih staništa, područja od presudne važnosti za opstanak biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica, a samim tim i opstanak planete i života ljudi.

Slogan ovogodišnjeg Dana Ramsarske konvencije ističe međusobnu uslovljenost jednog ekosistema drugim i glasi: "Šume za vode i močvare". Ovim se sloganom potencira važna uloga šuma koje rastu u vlažnim područjima i izvan njih u: očuvanju biološke raznolikosti, regulaciji vodnog režima slatkih voda, smanjenju negativnih klimatskih promjena itd. Uprkos ovim pozitivnim ulogama, šume su, nažalost, ugrožene mjerama isušivanja kao i pretvaranjem šumskog u obradivo zemljište. Degradacija šuma negativno utječe na kvalitet slatkih voda, uništavaju se močvare i močvarna staništa.
Bosna i Hercegovina je punopravni član Konvencije od 2001. godine. Na Ramsarskom popisu, koji broji 150 močvarnih staništa širom svijeta od posebnog značaja za cjelokupno čovječanstvo, nalaze se dva specijalna bh. ornitofaunistička rezervata: Hutovo Blato (na popis međunarodno važnih vlažnih staništa pri UNESCO-vom direktoratu u Parizu, uvršteno 2001. godine) i močvara Bardača (na ušću Vrbasa u Savu), koju je Konvencija prihvatila 2007. godine.

Međunarodni dan močvara i močvarnih staništa je ove godine u BiH svečano obilježen u Parku prirode Hutovo Blato, a povodom ovog datuma se priopćenjem oglasilo i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, što možete pročitati ovdje: www.fmoit.gov.ba

 

U hidrološkom smislu, submediteranska močvara Hutovo Blato skuplja i reflektuje utjecaje slivova Neretve i Trebišnjice, jer se tu direktno susreću ista dva. Područje Hutovog Blata prepoznatljivo je i kao migratorno stjecište ptica iz Sjeverne i Srednje Evrope prema Aziji i Africi, tu obitavaju endemske riblje vrste, i općenito je bogato iznimno vrijednom i rijetkom biološkom raznolikošću (vodena, močvarna, livadska i šumska). Ista je, nažalost, ozbiljno ugrožena usljed hidroenergetskog iskorištavanja voda Trebišnjice i Neretve, uzvodno od Hutovog Blata.